qRUŽOK - Konformizam i subverzija

qRUŽOK u KARANTENI nastavljamo najavom nove teme kojom ćemo se na društvenim mrežama kolektiva queerANarchive baviti idućih tjedana. Ovom prilikom, pozabaviti ćemo se pitanjem kako se lgbt-ovci uključuju i uklapaju u društvo koje im nije naklonjeno, odnosno istražit ćemo vječnu dilemu gejeva i lezbi između tišine i pobune, između ostanka u ormaru i afirmacije onoga što jesu. Inspiraciju za ovu temu pronašli smo u knjizi Insult and the Making of the Gay Self, francuskog teoretičara, sociologa i filozofa Didiera Eribona, koji rastrganost između vidljivosti i nevidljivosti postavlja kao jednu od najvažnijih odrednica LGBT života.

foto - routine routine / 150 digital works by peter de potter

Kako nam Eribon pojašnjava, homoseksualna povijest ili bar ona 20. stoljeća izgleda kao da je podijeljena između dva pola. S jedne strane uložen je veliki napor kako bi se izgradio jedan zaseban gej svijet, zatim kako bi se utvrdile razlike i odnosi s heteroseksualnom većinom te na kraju formirao manjinski status. S druge strane su sve one težnje da se homoseksualci tretiraju kao i svi drugi pojedinci, čija seksualnost nije bitna, te da se njihova seksualna ponašanja uklope, bolje rečeno, utope u kontinuum seksualnih praksi. U interakciji ili tenziji između ovih dviju suprotstavljenih težnji Eribon vidi zamašnjak gej pokreta i gej kulture, a i okosnicu gej povijest, naročito 20. stoljeća.


Eribon nas upozorava da ovakvo pojednostavljeno dualističko poimanje homoseksualnog svijeta u potpunosti ne odgovara stvarnosti jer sve ono što dolazi s jedne ili druge strane nije osobito postojano, jer se strane nerijetko mijenjaju i često imaju drugačija pa i kontradiktorna značenja u različitim zemljama, kulturama i povijesnim trenutcima. Dakle, nema nikakvog smisla zamišljati da ćemo na jednoj strani naći militantne aktiviste koji nastoje da gejevi formiraju priznatu manjinu, a na drugoj politički neangažirane ljude koji se samo žele stopiti s društvom i biti prihvaćeni.


Jer u stvarnosti srećemo LGBT-ovce koji svoje slobodno vrijeme provode po barovima i drugim punktovima koji su nastali baš kao mjesta u kojima se stvara zaseban gej svijet, ali istovremeno zagovaraju prilagodbu društvenoj većini, odlaze na posao koji ničim nije povezan s gej svijetom, plaćaju poreze, glasaju i kao svaki pošteni konzument plaćaju robe i usluge u trgovačkim centrima i ustanovama popularne kulture. Ili pak srećemo one LGBT-ovce kojima su usta puna subverzije, ali nogom nikad nisu kročili u gej barove i slična mjesta jer ih vide samo kao mjesta komercijalizacije gej kulture.


Gej pokret jest od svojih početaka rastrgan između podrivanja društvenog poretka i podilaženja društvenoj većini. Doduše, i ta subverzija i taj konformizam, zanimljivo, svaki na svoj način, zapravo rade na asimilaciji, odnosno uklapanju lgbt-ovaca u društvo. Subverzija tako što radi na vidljivosti, teži prema izdvajanju lgbt-ovaca kao posebne grupe kako bi oni kolektivno zagovarali i zahtijevali da ih se tretira bez razlike kao i ostale pripadnike društva, odnosno kako bi inzistirali na jednakim zakonskim pravima. Ovakve subverzivne ideje nerijetko su završavale nasilnim odbacivanjem homofobne većine. Jer društvo u suštini traži da se lgbt-ovci asimiliraju tako da zaniječu ono što je jesu ili da se barem suzdrže od pokazivanja na bilo koji način. U suprotnom, kako to misli homofobna većina, oni svojim ponašanjem prijete raspadom društva i njegovih dominantnih vrijednosti.


Upravo nasilno odbacivanje homofobne većine kao da stimulira formiranje onog drugog pola gej svijeta. Dakle, stimulira formiranje konformizma koji teži nevidljivosti, koji teži tome da se bude tiho, na način da se homoseksualnost izgubi među ostalim seksualnim ponašanjima. Na toj strani se nalaze oni koji nikako ne žele biti povezani s lošom slikom koju društvo ima o nama samima, jer nastoje biti socijalno prihvatljivi i na koncu prihvaćeni. Takvi samo žele dokazati da i oni mogu biti dobri liječnici, advokati, svećenici, političari a kao da zaboravljaju gdje se nalaze i da sebi zapravo postavljaju cjeloživotnu klopku.


Nadamo se da se niste izgubili negdje između konformizma i subverzije, već da ste u sebi prepoznali odlike jedne i druge strane. Ono što nas danas interesira je do koje mjere ste vi rastrgani, od čega se sastoji vaš život koji se ljulja negdje između konformizma i subverzije. Što je to konformističko u vama, a s čime ste subverzivni? I za kraj, je li teško živjeti ta dva pomiješana filma? Svoje odgovore možete slati putem društvenih mreža queerANarchive, a poslušati ih možete u emisiji Queer u eteru na KLFM radiju u kojoj qRUŽOK gostuje svako drugog ponedjeljka.


S ovom temom zaključujemo ovo izdanje qRUŽOK-a, koje je nastalo u doba korone i zbog toga izašlo iz prostora LGBT centra Split na društvene mreže i u eter. Novi format se pokazao uspješnim pa ćemo i nakon ljetne pauze nastaviti tako, u kombinaciji s druženjima u Centru. A za ljetno štivo na plaži preporučamo romane Povratak u Reims Didiera Eribona, te Raskrstimo s Eddyjem i Povijest nasilja Edouarda Louisa.

qRUŽOK je dio programske linije qRADIONICE koju kolektiv queerANarchive provodi uz financijsku podršku Ministarstva kulture RH. Rad kolektiva queerANarchive financijski podržava Zaklada Kultura nova.