Otvoreno Ljeto. Dokolica.

U sklopu ciklusa NMG@PRAKTIKA u galeriji Praktika, u suradnji s udrugom Mavena, 18. veljače u 20 sati otvarena je izložba queerANarchive-a pod nazivom Ljeto. Dokolica. Izložba se može pogledati do 25. veljače, radnim danom od 18 do 21 sat.

 

Izložba Ljeto. Dokolica. rezultat je druge faze umjetničkog istraživanja prostornih praksi svakodnevnice jedne specifične urbane zajednice, one muškaraca koji traže seks s drugim muškarcima, istraživanja koje ima za cilj mapiranje i valoriziranje cruising kulture. Nakon prošlogodišnjeg fokusa na štajge, gradske zelene površine tj. parkove koji su upravo kroz prakse njihovih korisnika postali specifični prostori formiranja i realiziranja jedne zajednice, ovom izložbom zalazi se na teritorij plaža. Osim specifične zajednice koja se okuplja na tim mjestima veza utvrđena između parkova i plaža jest dokolica. Sociološko istraživanje provedeno u sklopu projekta upravo dokolicu, u obliku koji tu nalazimo, prepoznaje kao ključnu za formiranje identiteta kako pojedinaca tako i zajednice koja se tu okuplja. Dokolica je kroz istraživanje prepoznata kao mjesto slobode, izbora, samoodređenja i životnog ispunjenja. Tako koncipirana dokolica približava se poimanju iste od strane situacionista koji je ne vide kao besposličarenje već kao antipod spektaklu tj. konzumerizmu. U vrijeme kako normalizacije LGBT zajednice pod okriljem neoliberalnih politika, tako i potpune komodifikacije slobodnog vremena koja se u urbanizmu manifestira vrednovanjem prostora isključivo kao ekonomskog resursa, ova izložba podsjetnik je na važnost same dokolice i prostora na kojima se ona realizira kao prostora kritike i propitivanja normativnih identiteta, prostora produkcije i reprodukcije drugog i drugačijeg, prvenstveno u odnosu na dominantno društvo spektakla, bilo na individualnom, bilo na kolektivnom nivou. Video zapisi i fotografije nastali u sklopu promatranja, u galerijski prostor prenose slike i zvukove jedne divlje gradske plaže. Mjestimično pojavljivanje čovjeka u tim slikama otkriva da se radi o zabilješkama prostornih praksi jedne zajednice te upućuje na ranije utvrđene veze prostora, dokolice i identiteta.