(ne)vidljivi tragovi jedne povijesti
U petak, 24. veljače u 20 sati u prostoru za umjetnost i aktivizam - BAZA s adresom Božidara Adžije 11 u Zagrebu otvara se izložba (ne)vidljivi tragovi jedne povijesti u organizaciji kolektiva queerANarchive. Izložba je rezultat umjetničkog istraživanja koje traži sliku memorije starijih gej osoba te propituje mitove koji o njima postoje.
Promišljajući procese dokumentiranja i arhiviranja memorije, vizualno istraživanje naslova (ne)vidljivi tragovi jedne povijesti, kojem je usmena povijest sakupljena od gej muškaraca samo polazna točka, propituje (ne)mogućnosti stvaranja vizualnih dokumenata kao nosioca memorije, a u tome se oslanja na tehnike arhiva koje Derrida, pozivajući se na Freuda, definira kao repeticiju, reprodukciju i/ili reinterpretaciju. Tražeći istinu ono memoriji daje sliku, svjesno svih iskrivljenja koje ponavljanja mogu donijeti. Štoviše, upravo na temelju tih iskrivljenja propituje (ne)mogućnosti slike kao dokumenta. Slijedeći tragove koje otvara usmena povijest, kroz ovo istraživanje nastali su ciklusi fotografija i video zapisa koji informaciju stavljaju pred oči gledatelja, kao i tekstovi u popratnoj publikaciji. Oni ne pokušavaju sakriti poziciju autora, njegovu imaginaciju iz koje slika ili tekst nastaju, niti vremenski odmak u kojem novi materijal nastaje u odnosu na čistu memoriju koja na kraju često ostaje skrivena ili izgubljena unutar medija. To s jedne strane odražava samu nemogućnost medija da memoriju prenese u čistu i jasnu informaciju ili da postane dokument, a s druge pak strane prenosi ambivalentnost praksi koje su se odvijale između oprečnih polova vidljivosti i nevidljivosti, prisustva i odsustva, koje je diktirao princip diskrecije. Upravo taj odmak od jasne slike visoke kvalitete upućuje na kritičko promišljanje objektivnosti prikaza realnosti u slici, bilo sadašnjice bilo prošlosti, te ukazuje na nerazdvojnu vezu između estetike i politike.
Vizualno istraživanje (ne)vidljivi tragovi jedne povijesti provodio je kolektiv queerANarchive na području Splita i Zagreba kroz 2016. godinu, a njegovoj realizaciji doprinijeli su Ivana Čuljak, Marko Gutić Mižimakov, Ivan Jamić,Tonči Kranjčević Batalić, Nikola Križanac, Barbara Matejčić, Tanja Minarik i Petra Mrša. Projekt je realiziran uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture RH, Grada Splita i Grada Zagreba.
Izložba (ne)vidljivi tragovi jedne povijesti otvara se u petak, 24. veljače u BAZI, prostoru za umjetnost i aktivizam na adresi Božidara Adžije 11 (uz podršku BLOK-a). Izložba se može razgledati radnim danom od 16 do 20 sati, te subotom od 11 do 19 sati. Izložba je otvorena do 3. ožujka. Zagrebačkoj izložbi slijedi splitska, koja će se otvoriti 20. ožujka u Galeriji Praktika.
Promišljajući procese dokumentiranja i arhiviranja memorije, vizualno istraživanje naslova (ne)vidljivi tragovi jedne povijesti, kojem je usmena povijest sakupljena od gej muškaraca samo polazna točka, propituje (ne)mogućnosti stvaranja vizualnih dokumenata kao nosioca memorije, a u tome se oslanja na tehnike arhiva koje Derrida, pozivajući se na Freuda, definira kao repeticiju, reprodukciju i/ili reinterpretaciju. Tražeći istinu ono memoriji daje sliku, svjesno svih iskrivljenja koje ponavljanja mogu donijeti. Štoviše, upravo na temelju tih iskrivljenja propituje (ne)mogućnosti slike kao dokumenta. Slijedeći tragove koje otvara usmena povijest, kroz ovo istraživanje nastali su ciklusi fotografija i video zapisa koji informaciju stavljaju pred oči gledatelja, kao i tekstovi u popratnoj publikaciji. Oni ne pokušavaju sakriti poziciju autora, njegovu imaginaciju iz koje slika ili tekst nastaju, niti vremenski odmak u kojem novi materijal nastaje u odnosu na čistu memoriju koja na kraju često ostaje skrivena ili izgubljena unutar medija. To s jedne strane odražava samu nemogućnost medija da memoriju prenese u čistu i jasnu informaciju ili da postane dokument, a s druge pak strane prenosi ambivalentnost praksi koje su se odvijale između oprečnih polova vidljivosti i nevidljivosti, prisustva i odsustva, koje je diktirao princip diskrecije. Upravo taj odmak od jasne slike visoke kvalitete upućuje na kritičko promišljanje objektivnosti prikaza realnosti u slici, bilo sadašnjice bilo prošlosti, te ukazuje na nerazdvojnu vezu između estetike i politike.
Vizualno istraživanje (ne)vidljivi tragovi jedne povijesti provodio je kolektiv queerANarchive na području Splita i Zagreba kroz 2016. godinu, a njegovoj realizaciji doprinijeli su Ivana Čuljak, Marko Gutić Mižimakov, Ivan Jamić,Tonči Kranjčević Batalić, Nikola Križanac, Barbara Matejčić, Tanja Minarik i Petra Mrša. Projekt je realiziran uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture RH, Grada Splita i Grada Zagreba.
Izložba (ne)vidljivi tragovi jedne povijesti otvara se u petak, 24. veljače u BAZI, prostoru za umjetnost i aktivizam na adresi Božidara Adžije 11 (uz podršku BLOK-a). Izložba se može razgledati radnim danom od 16 do 20 sati, te subotom od 11 do 19 sati. Izložba je otvorena do 3. ožujka. Zagrebačkoj izložbi slijedi splitska, koja će se otvoriti 20. ožujka u Galeriji Praktika.
Primjedbe
Objavi komentar